PLJEVLJA PLJEVLJA - DRUŠTVO

Decenija od obnavljanja rada rudnika “Šuplja stijena”, u Šulima nema napretka

Prošlo je deset godina od kako je obnovljena proizvodnja u Rudniku olova i cinka „Šuplja stijena“, a napretka u Mjesnoj zajednici Šula nema. Posebno je situacija teška u nekadašnjem rudarskom naselju, u kome je sedamdesetih godina prošlog vijeka živjelo oko dvije i po hiljade stanovnika. U ovom naselju sada ima nekoliko stotina stanovnika, a kako su nam kazali mještani, više je grobnih mjesta u groblju nego živih u naselju. Naselje je opterećeno brojnim problemima, od vodosnabdijevanja, rasvjete, održavanja stambenih zgrada, pa sve do problema zaposlenja. Tokom obilaska naselja imali smo priliku da vidimo urušeni krov nekadašnje pekare, iz koje su se rudari Rudnika „Šuplja stijena“ i stanovnici naselja snabdijevali hlebom. Danas pekara ne radi, a gotovo nema ni krova, dok u potkrovlju raste trava. Pored pekare je i nekadašnja staza do Osnovne škole „Vladimir Rolović“, na kojoj više nema asfalta. U staroj koloniji, pošto se naselje dijeli na staru i novu koloniju, veliki broj nekad stambenih objekata je urušen. I u novoj koloniji mnogi stambeni objekti su ozbiljno oronuli. U centru naselja praktično sve je pusto, a po jedan ugostiteljski i trgovački objekat praktično nemaju mušterija. U Šulima je manje stanovnika i djece, jer zbog virusa korona mnogi nijesu došli iz susjedne Srbije i Republike Srpske da posjete svoje ostarele roditelje.

Sa druge strane, kopovi Rudnika olova i cinka „Gradir Montenegro“, nekadašnje „Šuplje stijene“, nikada nijesu bili veći. Godišnji obrt ovog rudnika, koji se nalazi u vlasništvu poljske kompanije ZGH Boleslav, je oko 19 miliona eura. Sa kopova prašina zasipa, kako naselje, tako i okolna sela. U rudniku radi od 130 do 140 radnika, a iz MZ Šula ima ih oko 60. Ostali radnici su iz Pljevalja i na posao dolaze organizovanim prevozom. Stanovnici naselja ne kriju da im je rudnik pomogao oko rješavanja vodosnabdijevanja, ali ističu da boljeg života, i pored brojnih obećanja prilikom otvaranja rudnika, nema. U ovu mjesnu zajednicu, i pored činjenice da ubiraju prihode od koncesija na rude i na izuzetno kvalitetne šume, ne ulažu ni opštinska uprava ni Vlada.

Šula, foto: Dan

Koliko se loše radi u slučaju MZ Šula, najbolje pokazuje podatak da je sada u naselju mnogo lošija situacija nego prije deset godina kada je otvoren Rudnik. Prema Šulima se lokalna uprava ponaša na isti način, kao što se ponaša Vlada prema Pljevljima. Vlada ne ulaže u pljevaljsku opštinu, već samo gleda na koji će način da iz pljevaljskog kraja izvuče što više dobiti. Lokalna uprava dobija sedamdeset odsto koncesija na šume i rude, ali od toga ništa ne ulaže u Šula, kaže šef odborničkog kluba Nove Milan Lekić.

Za Danka Šarančića, odbornika Pokreta za Pljevlja, pogubno je što je lokalna vlast odbacila predlog da se tačno odredi koliko od ekološke naknade treba da pripadne MZ Šula.

Ta ekološka naknada, koja se određuje uzimajući 1,7 odsto od ukupnog obrta, mizerna je. Međutim, trebalo je odrediti tačan iznos novca koji se opredjeljuje tamo gdje se vrši eksploatacija, a to nije urađeno. Od tog novca, kao i od novca od koncesija, koji se ne daje MZ Šula, mogao bi se pokrenuti život u ovoj zajednici – smatra Šarančić.

Odbornik SNP-a Rajko Palibrk konstatuje da u Mjesnoj zajednici Šula nepretka nema.

Država gleda kroz prste kompaniji ZGH Boleslav, jer su koncesije mizerne. Rudnik olova i cinka „Gradir Montenegro“ je jedini površinski kop ovih ruda u Evropi. To je praktično čudo prirode, a napretka nema u sredini gdje se vrši njegova eksploatacija – ističe Palibrk.

Milo Đukanović obećao napredak

Rudnik „Šuplja stijena“ prvu svoju ozbiljniju proizvodnju započeo je prije Drugog svjetskog rata. Pedesetih godina prošlog vijeka proizvodnja je znatno unapređenja a u to vrijeme je rađena podzemna eksploatacija. Osamdesetih godina uz jamski rudnik se otvara i površinski kop. Međutim, Rudnik „Šuplja stijena“ 1987. godine zapada u krizu i biva zatvoren. Bez posla ostaju 444 radnika. Devedesetih godina obnavlja se proizvodnja, da bi rudnik opet bio zatvoren početkom ovog vijeka. Rudnik se potom privatizuje, a vlasnik istog postaje Veselin Pejović iz Nikšića. Svečano otvaranje rudnika, u okviru predizborne kampanje za lokalne izbore, u maju 2010. godine uradio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. On je tom prilikom obećao napredak ne samo naselju Šula, već i čitavoj pljevaljskoj opštini. U međuvremenu, Pejović je prodao rudnik Poljacima, a eksploatacija rude se vrši isključivo na površinskim kopovima.

“Lokalna uprava dobija sedamdeset odsto koncesija na šume i rude, ali od toga ništa ne ulaže u Šula”, kaže šef odborničkog kluba Nove Milan Lekić.

izvor: dan.co.me

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s