CG - DRUŠTVO CRNA GORA

NVO “WWF Adria”: Zaštićena područja preduslov za razvoj Crne Gore

NVO WWF Adria još jednom je ukazala da iako se može čuti sa najvećih državnih istanci da je voda naše bogatstvo, najvrjedniji prirodni resurs kojeg je potrebno zaštititi i očuvati za budućnost, iskustva pokazuju, da je ponašanje institucija i Vlade daleko od toga.

Male hidroelektarne u zaštićenim područjima nepovratno uništavaju najdragocjenije prirodne resurse, (foto: rtcg.me)Male hidroelektarne u zaštićenim područjima nepovratno uništavaju najdragocjenije prirodne resurse, (foto: rtcg.me)

“Posljednjih sedmica svjedočimo jednom takvom slučaju, tačnije borbi mještana Kraljskih Bara u opštini Kolašin, gdje se na području Parka prirode ‘Komovi’ žele izgraditi tri male hidroelektrane. Osim toga, trenutno je u planovima i izgradnja jedne velike hidroelektrane u Parku prirode ‘Dragišnica i Komarnica’. Izgradnjom ovih projekata nepovratno bi se uništili najdragocjeniji prirodni resursi, presudni za zdravlje ljudi i prirode, održivi razvoj i snabdijevanje pitkom vodom, kao i sprječavanje poplava i suša, te mnoge druge funkcije koje bez njih ne bi bile moguće. Posljedice takvog nemarnog odnosa imamo prilike vidjeti i na rijeci Tari, koja je višestruko zaštićena, a značajno je pogođena izgradnjom malih hidroelektrana na njenim pritokama te ostalom infrastrukturom”, napominju u saopštenju.

Uništavanjem rijeka, kako kažu, izlažemo se nesigurnoj budućnosti.

“Ne samo da gubimo biološku raznovrsnost i prirodna staništa, nego i osnovne uslove za život. Posebno je zabrinjavajuće kada se devastacija događa u zaštićenim područjima, čija svrha je upravo očuvanje prirode i svih vrijednosti koje ljudi, a posebno lokalne zajednice, od nje imaju”, ističe Petra Remeta, VD direktorice u WWF Adriji.

Nalazi studije donose i pregled svih štetnih uticaja izgradnje riječne infrastrukture.

Između ostalih, oni uključuju negativan uticaj na lokalne zajednice i njihove životne djelatnosti, poput poljoprivrede, stočarstva ili turizma, divlje vrste i njihova staništa, te tokove sedimenta koji su od presudne važnosti za cijeli ekosistem, pa tako i ljude.

“Znajući kako se globalni broj populacija slatkovodnih vrsta kičmenjaka od 1970. godine smanjio za 83% (čemu su glavni uzrok brane, hidroelektrane i druga infrastruktura), jasno je da moramo zaustaviti štetne projekte i ojačati sektor zaštite prirode kroz snažnu primjenu nacionalnih i međunarodnih zakona i pravilnika”, kazala je Remeta.

U ovoj NVO napominju i da najnovija studija objavljena u naučnom časopisu “Conservation Letters”, donosi informaciju kako se širom svijeta planira više od 500 brana u zaštićenim područjima, većinom za potrebe hidroelektrana. Dio njih planira se i u Crnoj Gori.

izvor: rtcg.me

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s