CG - DRUŠTVO CRNA GORA

CGO podnio Inicijativu za ocjenu ustavnosti preporuka DIK-a

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je juče, shodno ranijoj najavi, podnio Ustavnom sudu Inicijativu za ocjenu ustavnosti Tehničkih preporuka za održavanje izbora u cilju epidemiološke zaštite birača, koje je na 130. sjednici, održanoj dana 6.8.2020. godine donijela Državna izborna komisija (DIK).

CGO je odmah nakon objavljivanja ovog akta ukazao na njegove brojne manjkavosti komunicirajući to sa crnogorskom javnošću i sa međunarodnim partnerima koji su razumjeli ozbiljnost problema. Posebno brine što se uspostavlja praksa da institucije svjesno donose neustavna rješenjaIzjava portparola DIK-a potvrđuje da su članovi DIK-a znali da krše Ustav donoseći ovaj akt i da ne spore njegovu neustavnost.

Ustavni sud se mora u hitnom postupku izjasniti u vezi sa ovim pitanjem a vjerujemo da to neće biti teško jer je nesporno da je akt DIK-a u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore. Takođe, ovaj akt je u suprotnosti i sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika i podzakonskim aktima DIK-a, a njegovim odredbama vrši se ozbiljna povreda pozitivnih normi koje su imperativnog karaktera.

Iz CGO podsjećaju da iako naslov upućuje da se radi o tehničkim preporukama, akt koji je izdao DIK predviđa i izvjesna prava i obaveze za birače, posmatrače, organe za sprovođenje izbora, kao i druga lica. – Njime se određuje ko može, a ko ne može koristiti aktivno biračko pravo, te je stoga podložan ocjeni ustavnosti. To potvrđuju i formulacije koje se koriste u dokumentu (‘obavezno’, ‘ne može’, ‘neophodno je’, itd.).

Inicijativi upućenoj Ustavnom sudu, CGO je ukazao da su dijelovi dokumenta kojima se reguliše glasanje za lica smještena u karantine van svog mjesta prebivališta, ali i odredbe kojima se propisuje postupak za glasanje putem pismau suprotnosti sa članom 45 Ustava, članom 3 Dodatnogprotokola 1 uzEvropskukonvencijuzazaštituljudskihpravaiosnovnihslobodai članom 85 Zakonaoizboruodbornikaiposlanika.

Ustav Crne Gore, u članu 45, propisuje da je biračko pravo opšte i jednako, dok DIK u svom aktu neopravdano uskraćuje pravo na glasanje licima koja se u trenutku održavanja izbora, odlukom nadležnog organa, nalaze u karantinu van svog mjesta prebivališta.

Član 3 Dodatnog protokola 1 uz Konvenciju ističe da se “Visoke strane ugovornice obavezuju da u primjerenim vremenskim razmacima održavaju slobodne izbore s tajnim glasanjem, pod uslovima koji obezbjeđuju slobodno izražavanje mišljenja naroda pri izboru zakonodavnih tijela.”

Evropski sud za ljudska prava uspostavlja standarde, koji se već pola vijeka, još od slučaja X protiv Njemačke (br. predstavke 2728/66), prožimaju kroz praksu tog Suda koja se tiče aktivnog biračkog prava, a u kojima se navodi da ‘pravo glasa nije privilegija’. Od presude Hirst protiv UK (br. predstavke 74025/01) utvrđeni su i standardi kojima se procjenjuje da li je ograničenje prava na slobodne izbore u skladu sa Konvencijom ili nije. U konkretnom slučaju, od tri predviđena standarda, zadovoljen je samo jedan uslov koji se odnosi na legitimnost cilja ograničenja. No, uvedeno ograničenje je nesrazmjerno legitimnom cilju i sužava biračko pravo u tolikoj mjeri da nanosi štetu njegovoj suštini i lišava ga efikasnosti.

Takođe, licima koja  su u karantinu u svom mjestu prebivališta, ali i građanima u samoizolaciji, nametnute su i formalnosti koje značajno otežavaju ili onemogućavaju korišćenje biračkog prava, napominju iz CGO.

CGO je istakao i uporednu ustavnopravnu praksu, ili preciznije praksu Ustavnog suda Republike Hrvatske u predmetu poslovne oznake U-VII-2980/2020 od 3. jula 2020. godine. Hrvatski Ustavni sud je zauzeo stav da je ustavnopravno opravdano uskratiti dolazak na biračko mjesto samo osobama koje su oboljele od COVID-19 i da samo oboljela lica trebaju glasati putem pisma.

DIK je propustio da obavijesti javnost da li je razmotrena mogućnost da sva lica koja se nalaze u karantinima i u samoizolaciji, a kojima nije ustanovljena zaraza virusom budu testirana prije dana održavanja izbora i da im se, ukoliko su negativni, omogući glasanje na biračkom mjestu. Javnost ne zna ni da li je DIK razmatrao uvođenje posebnih biračkih mjesta u karantinima, poput onog u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija.

CGO izražava nadu da će DIK poslije javne reakcije različitih nevladinih organizacija i političkih partija, ali vjerujemo i dovoljno jasnih diplomatskih poruka, konačno ozbiljno pristupiti izradi ovog važnog dokumenta a koji će biti u skladu sa Ustavom i zakonom i omogućiti bezbijedno održavanje izbora.

izvor: cgo-cce.org

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s